Savjeti i informacije
Novac iz Europe za socijalne stanove
Razvojna banka Vijeća Europe financira socijalnu stanogradnju sa 50 posto troškova, ako troškovi same gradnje ne prelaze 500 eura po četvornome metru!
Unatoč velikoj krizi na zagrebačkom tržištu nekretnina, gdje već mjesecima stagnira prodaja stanova, Zagrebu trenutno nedostaje čak 45.000 stanova. Tvrdi to prof. dr. Gojko Bežovan koji je nakon iscrpnog istraživanja navika i potreba stanovanja Zagrepčana došao do podataka kako čak četvrtina Zagrepčana živi u premalim stanovima.
U Zagrebu vlada ogroman stambeni deficit, a uz premalo stambenog prostora, 24 posto Zagrepčana požalilo se na dotrajalost svojih stanova, a čak devet posto ima problema s vlagom i prokišnjavanjem. S druge strane, 50 posto kupljenih stanova su mali stanovi za najam, što znači da u Zagrebu ima puno podstanara, a za rješavanje tog problema treba kvalitetna stambena politika i strategija - rekao je Bežovan na nedavnoj panel-diskusiji o problemima stanogradnje u Zagrebu. Zagrepčani traže male stanove za kupnju, jer za veće, s kojima bi trajno riješili problem stanovanja, nemaju novca.
Za stan od 50 četvornih metara Zagrepčanin s prosječnom plaćom mora raditi čak 13,6 godina. Stoga većina ljudi kupuje premale, substandardne stanove, jer si zbog visokih cijena i slabe kreditne sposobnosti bolje ne mogu priuštiti. Zato država i grad moraju stvoriti modele poticajne stanogradnje koji će ljudima olakšati kupnju krova nad glavom - rekao je Bežovan. Nakon modela POS-a koji je gotovo zamro, Zagreb je prije nepune dvije godine počeo s vlastitim modelom stanogradnje, a gradonačelnik Bandić obećao je da će do 2010. sagraditi čak 10.000 stanova.
No, takvi su modeli stanogradnje skupi, pa Zagreb, Karlovac, Velika Gorica i Varaždin razmišljaju da za projekte izgradnje socijalnih stanova zatraže kredite Razvojne banke vijeća Europe (CEB), koja već desetljećima financira takvu stanogradnju u Europi.
Sredstva CEB-a koristile su gotovo sve europske zemlje, a posljednji su bili upravo gradovi Albanije i Bugarske, gdje su tamošnji gradonačelnici gradili stanove za mlade i mnogobrojne obitelji.
Riječ je o modelima u kojima gradovi osiguravaju 50 posto financijskih sredstava, što obično znači zemljište s kompletnom komunalnom infrastrukturom te projekt, a drugu polovicu “pokriva” CEB. Razvojna banka svoju polovicu pokriva dajući gradovima kredite na razdoblje od deset do dvadeset godina, uz, tvrde predstavnici CEB-a, iznimno povoljnu kamatu kojom se pokrivaju samo operativni troškovi banke.
CEB od lokalnih jedinica traži da poštuju nekoliko kriterija, primjerice da površina po stanovniku ne smije biti veća od nacionalnog prosjeka, što u Hrvatskoj iznosi oko 26 četvornih metara. Nadalje, građevinska cijena četvornog metra ne bi smjela prelaziti 500 eura - objasnio je Bežovan, koji je nedavno i organizirao preliminarni sastanak čelnika četiri hrvatska grada i predstavnika CEB-a. Bežovan je uvjeren da će četiri hrvatska grada uspjeti dobiti kredit jer do sada nismo koristili sredstva Razvojne banke.
Zagrebački holding, gradska tvrtka u vlasništvu Grada Zagreba, tražit će 150 milijuna eura za gradnju stambenog naselja u Podbrežju, u kojem će biti više od dvije tisuće stanova.
Grad Karlovac traži sredstva za gradnju tri stambene zgrade sa socijalnim i javnim najamnim stanovima te za izgradnju vrtića, a gradonačelnici Velike Gorice i Varaždina također će se usredotočiti na socijalne stanove, no još nemaju projekte koje će kandidirati.
U realizaciju projekta bit će uključeno i Ministarstvo financija te Vlada koji će “paziti” da gradski čelnici ne prijeđu svoj limit zaduživanja koji godišnje iznosi 20 posto gradskog proračuna, odnosno 2-3 posto ukupnog proračuna svih hrvatskih gradova.
Svi prijedlozi projekata moraju biti upućeni preko diplomatskih kanala i Vlade koja će prvo dati odobrenje, a potom i jamstvo gradovima. Jedino je Zagreb neovisan jer se Bandić namjerava zadužiti preko Zagrebačkog holdinga.
Izvor: Magazin Nekretnine
Unatoč velikoj krizi na zagrebačkom tržištu nekretnina, gdje već mjesecima stagnira prodaja stanova, Zagrebu trenutno nedostaje čak 45.000 stanova. Tvrdi to prof. dr. Gojko Bežovan koji je nakon iscrpnog istraživanja navika i potreba stanovanja Zagrepčana došao do podataka kako čak četvrtina Zagrepčana živi u premalim stanovima.
U Zagrebu vlada ogroman stambeni deficit, a uz premalo stambenog prostora, 24 posto Zagrepčana požalilo se na dotrajalost svojih stanova, a čak devet posto ima problema s vlagom i prokišnjavanjem. S druge strane, 50 posto kupljenih stanova su mali stanovi za najam, što znači da u Zagrebu ima puno podstanara, a za rješavanje tog problema treba kvalitetna stambena politika i strategija - rekao je Bežovan na nedavnoj panel-diskusiji o problemima stanogradnje u Zagrebu. Zagrepčani traže male stanove za kupnju, jer za veće, s kojima bi trajno riješili problem stanovanja, nemaju novca.
Za stan od 50 četvornih metara Zagrepčanin s prosječnom plaćom mora raditi čak 13,6 godina. Stoga većina ljudi kupuje premale, substandardne stanove, jer si zbog visokih cijena i slabe kreditne sposobnosti bolje ne mogu priuštiti. Zato država i grad moraju stvoriti modele poticajne stanogradnje koji će ljudima olakšati kupnju krova nad glavom - rekao je Bežovan. Nakon modela POS-a koji je gotovo zamro, Zagreb je prije nepune dvije godine počeo s vlastitim modelom stanogradnje, a gradonačelnik Bandić obećao je da će do 2010. sagraditi čak 10.000 stanova.
No, takvi su modeli stanogradnje skupi, pa Zagreb, Karlovac, Velika Gorica i Varaždin razmišljaju da za projekte izgradnje socijalnih stanova zatraže kredite Razvojne banke vijeća Europe (CEB), koja već desetljećima financira takvu stanogradnju u Europi.
Sredstva CEB-a koristile su gotovo sve europske zemlje, a posljednji su bili upravo gradovi Albanije i Bugarske, gdje su tamošnji gradonačelnici gradili stanove za mlade i mnogobrojne obitelji.
Riječ je o modelima u kojima gradovi osiguravaju 50 posto financijskih sredstava, što obično znači zemljište s kompletnom komunalnom infrastrukturom te projekt, a drugu polovicu “pokriva” CEB. Razvojna banka svoju polovicu pokriva dajući gradovima kredite na razdoblje od deset do dvadeset godina, uz, tvrde predstavnici CEB-a, iznimno povoljnu kamatu kojom se pokrivaju samo operativni troškovi banke.
CEB od lokalnih jedinica traži da poštuju nekoliko kriterija, primjerice da površina po stanovniku ne smije biti veća od nacionalnog prosjeka, što u Hrvatskoj iznosi oko 26 četvornih metara. Nadalje, građevinska cijena četvornog metra ne bi smjela prelaziti 500 eura - objasnio je Bežovan, koji je nedavno i organizirao preliminarni sastanak čelnika četiri hrvatska grada i predstavnika CEB-a. Bežovan je uvjeren da će četiri hrvatska grada uspjeti dobiti kredit jer do sada nismo koristili sredstva Razvojne banke.
Zagrebački holding, gradska tvrtka u vlasništvu Grada Zagreba, tražit će 150 milijuna eura za gradnju stambenog naselja u Podbrežju, u kojem će biti više od dvije tisuće stanova.
Grad Karlovac traži sredstva za gradnju tri stambene zgrade sa socijalnim i javnim najamnim stanovima te za izgradnju vrtića, a gradonačelnici Velike Gorice i Varaždina također će se usredotočiti na socijalne stanove, no još nemaju projekte koje će kandidirati.
U realizaciju projekta bit će uključeno i Ministarstvo financija te Vlada koji će “paziti” da gradski čelnici ne prijeđu svoj limit zaduživanja koji godišnje iznosi 20 posto gradskog proračuna, odnosno 2-3 posto ukupnog proračuna svih hrvatskih gradova.
Svi prijedlozi projekata moraju biti upućeni preko diplomatskih kanala i Vlade koja će prvo dati odobrenje, a potom i jamstvo gradovima. Jedino je Zagreb neovisan jer se Bandić namjerava zadužiti preko Zagrebačkog holdinga.
Izvor: Magazin Nekretnine
Komentiraj
Pošalji prijatelju
Ispiši
Komentari
cool