CentarNekretnina je dio Alma Media grupe

ISTRAŽIVANJE

23.02.2012

Kako se živi i stanuje u Hrvatskoj? Loše

Standard stanovanja u Hrvatskoj je skroman, niži nego u Sloveniji i Češkoj, pa stoga ne čudi što se oko četvrtine stanovništva žali na kvalitetu stanovanja

Hrvatske vlade nikad nisu donijele nacionalnu stambenu strategiju ni programe o zbrinjavanju mladih, obitelji na početku karijera i starije populacije. Nikad nisu osnovale ni stambeni fond koji bi vodio projekte gradnje socijalnih i javno najamnih stanova za one koji si svojim primanjima ne mogu priuštiti pristojno stanovanje.

S druge strane, stambenim tržištem dominiraju spekulativni interesi investitora, kriza i rast nezaposlenosti dovode brojna kućanstva pred neizvjesnost, uz to su nepovoljni i uvjeti kreditiranja, a većina onih koji su uspjeli dobiti kredit od banaka prevarena je 'švicarcima'. Uzmemo li sve to u obzir, poražavajuće je govoriti o provedbi stambene politike u Hrvatskoj, piše Jelena Kovačević na jutarnji.hr.

No ipak, prvi su pomaci učinjeni. Naime, Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) proveo je uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Grada Zagreba terensko istraživanje "Procjena stambenih potreba", kojim se ispituje kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj, i to na razini države i grada Zagreba. Iako zapadne zemlje redovito svake četiri godine obavljaju procjenu stambenih potreba, koje služe kao podloga za stambene strategije, takva je vrsta ankete, u Hrvatskoj provedena tek prvi put!

Svrha tog istraživanja bila je dobiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Pa, kako se živi u Hrvatskoj? Krenimo redom.

Prema završnim rezultatima "Procjene stambenih potreba", u Hrvatskoj dominiraju trosobni i dvosobni stanovi, a 35,5 posto stanovnika ima do 40 četvornih metara sobnog prostora. U odnosu na broj članova obitelji, nedovoljno soba ima 15,9 posto kućanstava, a donekle dovoljno njih 10,9 posto. Gojko Bežovan, predsjednik CERANEO-a i profesor na Pravnom fakultetu te vodeći stručnjak u Hrvatskoj za stambenu politiku, ističe da su to skromne stambene prilike, posebice izražene u većim gradovima.

"Kvaliteta stanovanja ostvarena je u manjim gradovima gdje dominiraju obiteljske kuće. Što su gradovi veći, kvaliteta stanovanja je skromnija. Procjena je pokazala specifičan položaj naša tri veća grada - Osijeka, Rijeke i Splita, koji se izdvajaju skromnim stambenim standardom. U Zagrebu je standard bogatiji jer je više obiteljskih kuća i gradili su se veći stanovi nego u spomenutim gradovima", objašnjava.

Uz manjak prostora, dodaje, istraživanje je upozorilo i na problem prenaseljenosti koji je kod nas zapostavljen, a ima patološke učinke na obitelj i društvo jer manjak prostora ograničava sve članove kućanstava. Veći dio stambenog fonda građen je u 60-im i 70-im godinama kada stanovi nisu predviđali prostor za, primjerice, perilicu rublja, a još manje za računalo, perilicu posuđa ili mikrovalnu pećnicu. Ti su stanovi danas višestruko zastarjeli.

Problem je i opremljenost stanova, iako je riječ o primjetnom poboljšanju. Tako je sustav grijanja problem za 15 posto kućanstava, 12,7 posto ih ima nekvalitetne električne instalacije, a vodovodne su instalacije problem za 13,2 posto kućanstava. No, zabrinjavajuće je to što 5,1 posto još uvijek nema vodovod, WC u kući nema 3,4 posto, a kupaonicu nema 1,5 posto.

Istraživanje je pokazalo da se dugo nije ulagalo u stanove, u njihovo održavanje i modernizaciju. Tako proizlazi da znakova vlage na zidovima ima 35,8 posto kućanstava, a stanovi i kuće prokišnjavaju u 13,7 posto slučajeva, lošu kvalitetu prozora na stanovima i kućama ima 30,6 posto ispitanika, dok se na kvalitetu vrata žali 26,7 posto kućanstava. A to je, naglašava Bežovan, ekstremno ozbiljno upozorenje nekvalitete stambenog fonda.

Nadalje, gledajući razinu dovršenosti radova kuća i stanova, a često je pritom riječ o višegodišnjem ulaganju, samo 40 posto kućanstava kaže da su im radovi završeni u cijelosti, a 23,3 posto kućanstava izjavljuje da su radovi tek osrednje dovršeni. To upućuje na stalnu potrebu investiranja, a s obzirom na trenutačnu krizu, građani mogu znatno manje ulagati u objekte za stanovanje. I kad je u pitanju energetska učinkovitost, Hrvatska se nalazi u velikom zaostatku. Prema anketi, toplinska je izolacija u kućama problem za 30,5 posto ispitanika, na zvučnu izolaciju žali se njih 32,9 posto, a lošu kvalitetu krovišta ima 22,8 posto.

"Država nije ništa ozbiljno napravila kako bi pridonijela povećanju energetske učinkovitosti novih, a osobito starih objekata", komentira Bežovan i predlaže što bi nova Vlada trebala poduzeti. "Treba porezno poticati građane da redovito održavaju svoje stanove i kuće, poticati ih da koriste domaći, a ne uvozni materijal. S obzirom na prihode u vrijeme recesije, trebaju nam i tzv. socijalni krediti s kamatnim stopama od nula posto. To bi bili nadzirani projekti koji bi podigli niži sloj kućanstava, njihovu djecu, odnosno buduću radnu snagu", kaže Bežovan. "U civiliziranim zemljama, gdje su vlasti okrenute svojem narodu, ovakva je vrsta ankete temelj za izradu nacionalne strategije. Ali, uvijek su potrebne kontinuirane procjene i uvidi", napominje.

Standard stanovanja u Hrvatskoj je skroman, osobito u većim gradovima, što je ozbiljna prepreka razvoju društva. S kvalitetom stanova nezadovoljna je oko četvrtina stanovništva, a posebne skupine koje ističu više problema su udovice i udovci, razvedene osobe, samci, podstanari te mlađi u većim gradovima. U usporedbi, pak, sa zemljama srednje Europe, imamo niži standard stanovanja od Slovenije i Češke, a donekle sličan Mađarskoj.

Izvor: jutarnji.hr

Ocjena:
Komentiraj Pošalji prijatelju Ispiši

Povezani članci