Nastavljen trend pada cijena nekretnina

Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina smanjile su se za dodatnih 0,8% u odnosu na mjesec listopad, dok su na godišnjoj razini manje za 5,3%.

Na Jadranu, nakon pada u posljednjih pet mjeseci, tražene cijene nekretnina porasle su za 0,3%, dok su na godišnjoj razini pale za 5,0%.

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u studenom 2009. je u odnosu na listopad 2009. manja za 0,3%.

U odnosu na studeni 2008., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina su pale za 5,2%.

Sukladno predviđanjima proteklih mjeseci, nastavlja se korekcija traženih cijena nekretnina u Zagrebu. Na Jadranu je u studenom zabilježen lagani porast traženih cijena nekretnina, ali za preokret trenda je potrebno da se rast nastavi i u idućim mjesecima. Ostaje za vidjeti da li će indeks u prosincu nastaviti rast ili će prevladati silazni trend zabilježen u proteklim mjesecima.

Iz HNB-a je stigla vijest da je ukinuta obveza banaka da kod rasta kredita iznad 12 posto godišnje upisuju blagajničke zapise HNB-a. Spomenuta vijest je pozitivna s gledišta smanjenja restriktivne politike centralne banke, ali praktično neće pomoći tržištu nekretnina obzirom da se radi o tek 137 milijuna kuna, koje je svega sedam banaka izdvojilo temeljem takve obveze. Čak i da cjelokupni iznos banke plasiraju u nove stambene kredite, ne bi došlo do značajnog pomaka u volumenu trgovine na tržištu nekretnina jer bi taj iznos bio dovoljan za tristotinjak kredita od šezdeset tisuća eura.

Obzirom na razvoj financijske krize, smanjena je sklonost banaka prema kreditiranju potencijalno rizičnijih sektora, pa su gotovo sav rast ostvarile kroz rast kredita centralnoj državi. Takvo ponašanje banaka je u skladu s njihovim načelom sigurnosti plasmana i jasno je da u uvjetima opadanja vrijednosti nekretnina s jedne te rasta nezaposlenosti i smanjenja realnog dohotka stanovništva s druge strane, sredstva plasiraju najmanje rizičnom sektoru - državi.

"Smatramo da smanjeni volumen trgovanja na tržištu nekretnina neće biti moguće riješiti bez osnovnih preduvjeta koji su odlučujući kod usmjeravanja odnosno definiranja ponašanja ljudi koji kupuju kapitalna dobra - nekretnine. Potrebno je ostvariti pozitivne pomake u vidu rasta efikasnosti i efektivnosti hrvatskog gospodarstva i javnog sektora što će rezultirati povećanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, povećanjem izvoza i BDP-a", komentirao je rezultate Indeksa voditelj CentarNekretnina, Domenico Devescovi.

Slijedom toga će potencijalni kupci stanova moći ostvarivati rast realnog dohotka i niže kamatne stope na stambene kredite, pa će i tržište nekretnina početi ostvarivati veći volumen transakcija od trenutnog, čak i po višim cijenama od trenutnih. Nemojmo zaboraviti, dodaje Devescovi, da su tražene (a vjerovatno i ostvarene) cijene nekretnina prije dvije godine bile više nego što su danas, a volumen transakcija je bio neusporedivo veći. Glavni razlog su bila pozitivna očekivanja kupca nekretnine u pogledu sigurnosti radnog mjesta, budućeg rasta plaće i vrijednosti nekretnine.

"Promatrano iz perspektive stanovnika s prosječnim primanjima za očekivati je da će cijene u uvjetima smanjenog obujma prodaje i dalje padati i na taj način indirektno (nedjelovanjem) vršiti pritisak na snižavanje cijena nekretnina. Do kraja godine očekujemo nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu", zaključuje Devescovi.

Izvor: Indeks cijena nekretnina