Lagani pad traženih cijena nekretnina

Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina niže su za 1,3% u odnosu na mjesec prosinac, dok su na godišnjoj razini manje za 5,7%.

Na Jadranu, cijene se nisu mijenjale u odnosu na prošli mjesec (0,1%), dok su na godišnjoj razini pale za 4,5%.

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u siječnju 2010. je u odnosu na prosinac 2009. manja za 0,7%.

U odnosu na siječanj 2009., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina su pale za 5,2%.

Sukladno predviđanjima proteklih mjeseci, nastavlja se korekcija traženih cijena nekretnina u Zagrebu. Na Jadranu su u siječnju tražene cijene nekretnina stagnirale. U Zagrebu je nastavljen pad traženih cijena nekretnina, posebno stanova kojima je prosječna tražena cijena korigirana za 1,3%.

Prema podacima HNB-a, ukupan iznos kredita odobrenih stanovništvu za stambene potrebe (podaci za mjesec listopad) bio je na razini od 52 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna manje nego siječnju 2009. godine. U protekle dvije godine godišnje stope rasta stambenih kredita iznosile su 22,5% u 2007. te 15,6% u 2008. Ostaje nam pričekati izvješće HNB-a za prosinac 2009. koje će pokazati na koji se način kretala godišnja stopa rasta stambenih kredita za prošlu godinu.

"Banke značajno utječu na volumen transakcija na tržištu stambenih nekretnina i nije realno očekivati porast volumena transakcija i značajniji pad traženih cijena nekretnina dok se ne povuku dva ključna poteza, odnosno krediti učine dostupnijim građanima putem smanjenja kamatnih stopa i povećanja udjela kredita u procijenjenoj vrijednosti nekretnine te zaustavi reprogramiranje kredita investitorima i tako ih se potakne na značajnije spuštanje cijena novosagrađenih stanova", komentirao je voditelj CentarNekretnina.net, Domenico Devescovi.

Pretpostavka je da je veliki broj projekata koje su banke financirale bio 'preoptimistično' procijenjen, stoga će se dogoditi značajni gubitci u trenutku kada zaustave reprogramiranje i otpis kredita. Banke su sklone reprogramiranju jer time kredite plasirane investitorima i dalje mogu proglasiti dobrim kreditima, što znači da za njih ne moraju izdvajati rezervacije koje im direktno umanjuju dobit.

"Kad investitor proda stan kupcu koji je podigao kredit u banci koja je investitora kreditirala, banka dio rizika (za taj stan) prebaci na znatno sigurniju kategoriju dužnika – fizičku osobu koja će puno teže doći u situaciju da ne bude u mogućnosti plaćati stambeni kredit, posebno ako je morala sudjelovati s 10 do 25 posto vlastitih sredstava prilikom kupnje stana. Na taj način, i u slučaju značajnog pada cijena nekretnina, banke osiguravaju pokrivenost svojih plasmana", dodao je Devescovi.

On smatra da veliki utjecaj na tržište stambenih nekretnina ima i psihološki moment, tj. očekivanja potencijalnih kupaca o budućoj vrijednosti nekretnine koju namjeravaju kupiti, o osobnoj situaciji što se tiče zaposlenja i mogućnosti podmirivanja preuzetih obveza te općoj gospodarskoj klimi u kratkoročnom razdoblju.

"Do kraja godine očekujemo nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu. Vjerujemo da će doći do daljnjeg pada traženih cijena stambenih nekretnina koji će biti uzrokovan smanjenom potražnjom za stambenim kreditima. Niže tražene cijene će nepovoljno utjecati na poslovne prihode investitora te njihovu sposobnost pravodobne otplate postojećih dugova. Diferencijacija cijena nekretnina ovisno o lokaciji i stanju nekretnine i dalje će biti prisutna", zaključio je voditelj CentarNekretnina.net.

Izvor: Indeks cijena nekretnina