Cijene u Zagrebu stagniraju, na Jadranu pad

Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina nisu se značajno promijenile u odnosu na prošli mjesec; unatoč porastu cijena na mjesečnoj razini za 0,6%, na godišnjoj razini cijene su i dalje manje za 4,5%.

Na Jadranu, četvrti mjesec za redom, tražene cijene nekretnina su ostvarile pad i to za 1,0%, dok su na godišnjoj razini pale za 5,1%

Ukupno, u rujnu 2009. prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u odnosu na kolovoz 2009. ostala je nepromijenjena

U odnosu na rujan 2008., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina su pale za 4,8%.

Prema Indeksu cijena nekretina koji izračunava CentarNekretnina, u rujnu se nastavila korekcija traženih cijena nekretnina na Jadranu. Cijene su u odnosu na kolovoz korigirane za 1%, dok su u odnosu na rujan 2008. niže za 5,1%. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu porasla je za 0,7% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine niža za 6,8%.

Prema podacima HNB-a, ukupan iznos kunskih stambenih kredita odobrenih stanovništvu (podaci za mjesec srpanj) bio je na razini od 52,4 mlrd kuna, isto kao i u siječnju 2009. U protekle dvije godine godišnje stope rasta stambenih kredita iznosile su 22,5% u 2007. te 15,6% u 2008. Glavni razlozi ovakvog stanja svakako su rast kamatnih stopa koji je uzrokovan skupljim zaduživanjem hrvatskih banaka u inozemstvu, istiskivanje sektora stanovništva od strane središnje države te porast rezervacija za loše kredite koji su dodatno smanjili raspoloživa sredstva namjenjena plasmanu novih stambenih kredita. Kada se tome pridoda smanjenje kupovne moći stanovništva uslijed uvođenja kriznog poreza te očekivanja potencijalnih kupaca o daljnjem snižavanju cijena nekretnina, za očekivati je nastavak smanjenog interesa za stambenim kreditima.

Ako se usporedi rujan 2009. s rujnom 2007. tražene cijene stanova u Gradu Zagrebu danas su niže za 7%. Prosječna kamatna stopa na kunske kredite stanovništvu (uz valutnu klauzulu) na godišnjoj razini iznosila je 6% u srpnju 2007. dok je u srpnju 2009. bila na razini od 8,5% (porast od preko 40%). No prije dvije godine nije bilo naznaka gospodarske krize, krediti su bili lako dostupni i relativno jeftini, a volumen transakcija je bio neusporedivo viši nego što je danas. Cijene nekretnina su realno pale u protekle dvije godine, ali psihološki moment u sinergiji s teško dostupnim i skupim kreditima uzrok je značajnog pada volumena transakcija na tržištu nekretnina.

"Očekujemo daljnji pad traženih cijena stambenih nekretnina uzrokovan negativnim očekivanjima kupaca nekretnina u kontekstu isplativosti kupnje posebno na lokacijama na kojima je došlo do hiperprodukcije stanova. Smatramo da su cijene nekretnina na dobrim lokacijama na prihvatljivim razinama, s obzirom da za dobre lokacije uvijek postoji dovoljan broj kupaca koji kupuju nekretninu za stanovanje ili kao investiciju i ne očekujemo daljnje značajno snižavanje traženih cijena nekretnina", komentirao je ove rezultate Domenico Devescovi, Voditelj CentarNekretnina.

"Naglašavamo da banke značajno utječu na volumen transakcija na tržištu stambenih nekretnina i nije realno očekivati porast volumena transakcija dok banke ne odluče učiniti kredite dostupnijima smanjenjem kamatnih stopa ili povećanjem udjela kredita u procjenjenoj vrijednosti nekretnine. U posljednjem tromjesečju očekujemo stagnaciju ili lagani pad traženih cijena nekretnina u Zagrebu (do 7,5% na godišnjoj razini). Na Jadranu također očekujemo daljnji lagani pad traženih cijena nekretnina. Diferencijacija cijena nekretnina ovisno o lokaciji i stanju nekretnine i dalje će biti prisutna", zaključio je Devescovi.

Izvor: Indeks cijena nekretnina