Prema istraživanju portala CentarNekretnina, čak 59% agencija predviđa stagnaciju cijena nekretnina u idućih godinu dana, 26% ih očekuje da će cijene padati, a tek manji broj (15%) očekuje rast cijena nekretnina.

Agencije predviđaju da će osim cijena nekretnina na moru, porasti i cijene vikendica na kopnu te cijena građevinskih zemljišta. S druge strane, pad se očekuje u cijenama kuća, poslovnih prostora i stanova na kopnu. U idućih godinu dana agencije ne predviđaju pad cijena najma nekretnina, nego prije svega njihov rast ili stagnaciju. Tako većina njih (48%) predviđa rast cijena najma luksuznih stanova, a više od polovice njih (52%) predviđaju da će cijene najma kuća stagnirati.

Kao razloge rasta cijena, agencije navode veliku potražnju za nekretninama te predviđaju da će se to poskupljenje kretati između pet i deset posto dok je kao najčešći razlog kojim se opravdava budući pad (procjenjuje se između šest do devet posto) cijena navedena njihova "prenapuhanost".

Samo 9% agencija sudionica istraživanja smatra da tražene cijene odgovaraju realnim vrijednostima nekretnina. Najveći broj agencija (63%) smatra kako su tražene cijene nekretnina previsoke, a takav stav pravdaju činjenicom da su cijene nekretnina daleko iznad njihove kvalitete, a često kao razlog navode i slabu platežnu moć građana (loš standard življenja). Dio agencija (28%) smatra kako su tražene cijene nekretnina previsoke, ali je omjer postignutih i traženih cijena konstantan.

Također, čak 93% agencija sudionica smatra da postoji razlika između traženih i postignutih cijena nekretnina. Tu razliku procjenjuju u prosjeku na 13%, odnosno, prodavač i kupac nalaze se na cijeni 13% manjoj od one koju je prvotno predložio ponuditelj.

Kada se uspoređuju cijene starogradnje i novogradnje, velika većina agencija (98%) smatra kako je taj odnos narušen, odnosno samo mali dio agencija (2%) smatra da je taj odnos onakav kakav bi trebao biti, tj. da je starogradnja povoljnija od novogradnje. Usprkos tome što više od polovice agencija očekuje stagnaciju cijena nekretnina u sljedećih godinu dana, takav scenarij ne predviđaju prilikom ulaska Hrvatske u EU. Naime, samo 20% agencija predviđa stagnaciju cijena nekretnina prilikom ulaska Hrvatske u EU, dok čak 70% agencija sudionica predviđa rast cijena nekretnina.

Ove godine primjetno je veći broj agencija sudionica (23% više nego prošle godine) koje smatraju da će društveno poticana stanogradnja (npr. POS) usporiti rast cijena. Međutim, i dalje je velik broj njih (65%) koji smatraju da ti stanovi, što zbog njihovog malog broja što zbog niske kvalitete, neće usporiti rast cijena.

Da bi Hrvatska i poreznom politikom trebala utjecati na stambeno tržište smatra 70% agencija. I dok jedni misle da je porez od 5% previsok i da ga treba smanjiti, manji dio navodi da problem nije u porezu, već u drugim stvarima, kao što je na primjer dugotrajna, komplicirana i skupa procedura ishođenja građevinskih dozvola.

Polovica ispitanih agencija (41% prošle godine) smatra kako odluke banaka kroz kamatne stope na stambene i hipotekarne kredite utječu na njihovo poslovanje, odnosno da je promet bolji što su kamate niže.

Nešto manje od polovice agencija (46%) smatra da bi trebalo pojačati državnu kontrolu, a kao razloge za to navode postojanje agencija koje rade na 'crno': nelegalno i nestručno. Veći dio agencija (54%) smatra da je postojeća kontrola dobra.

Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja kada je rad Udruženja poslovanja nekretninama podjednaki broj agencija ocjenio dobrim, odnosno lošim, ove godine čak 72% agencija ocjenjuje njihov rad dobrim ili vrlo dobrim. Dobro se poslovanje pripisuje angažiranošću članova Udruženja i ispunjavanjem svoje svrhe, dok se uzroci lošeg poslovanja vide u nedostatku konkretnih rezultata i nemogućnosti utjecaja na stanje na tržištu.

Kao i prošle godine, i ove godine su agencije sudionice istraživanja za potrebe oglašavanja u najvećoj mjeri (98%) koristile Internet, slijedi tisak (njih 91%), dok su radio i TV bile rjeđe zastupljen oblik oglašavanja. Ove je godine 11% agencija sudionica koristilo i neke druge metode oglašavanja poput reklamnih panoa ili sajmova.