Pasivne kuće troše 90 posto manje energije

Pasivne kuće troše do 90 posto energije manje od klasičnih, a u Austriji država i lokalna zajednica potiču gradnju takvih kuća

Više od 600 pasivnih kuća diljem Europe prošli vikend je širom otvorilo vrata i ugostilo brojne stručnjake, arhitekte, inženjere, graditelje, investitore te sve zainteresirane za niskoenergetske pasivne kuće. Na taj način u brojnim europskim zemljama i drugi put u Hrvatskoj proslavljeni su Dani pasivne kuće koji se redovito održavaju već 18 godina.

Punoljetnost pasivnih kuća, dobro izoliranih kuća koje godišnje troše oko 15 kWh/m2 ili litru loživa ulja po četvornome metru (odnosno 80 do 90 posto manje energije od klasične), proslavljena je i u Hrvatskoj, i to stručnim simpozijem na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osim radionica i predavanja polaznici simpozija mogli su posjetiti i dvije jedine sagrađene pasivne kuće u Hrvatskoj, pasivnu kuću ČV1 obitelji Čuturilo Vujaklija u Kupinečkom Kraljevcu te već poznatu kuću Branka Mihaljeva u Bestovju koji je dugi niz godina bio jedini vlasnik pasivne kuće u Hrvatskoj.

No, dok su pasivne kuće u Hrvatskoj još uvijek u povojima, u Austriji su one u punom zamahu, a prema podacima Roberta Schilda iz Beča, Austrija trenutačno ima 4600 pasivnih kuća. "Prema našim studijama 2015. godine godišnje će se graditi 48.000 pasivnih kuća, odnosno smatramo da će gotovo sve zgrade koje se budu gradile biti pasivne", rekao je Roberta Schild, objasnivši da je Austrija, iako je jedna od manjih europskih zemalja koja ima tek osam milijuna ljudi, lider po pasivnim kućama u Europi i svijetu.

"Razlozi su jednostavni, a oni leže u poticajima za gradnju i rekonstrukciju. Ako gradite kuću ili renovirate stan, kuću, poslovni prostor, školu, vrtić ili bilo koju zgradu u Beču, od lokalne zajednice dobit ćete poticaj od 201 euro po kvadratu, ali samo ako ćete graditi ili obnavljati po načelima pasivne gradnje. U većini slučaja ta dodatna ulaganja za gradnju pasivne kuće, koja u Austriji iznose oko 10 posto, građanima su pokrivena zbog spomenutih subvencija, pa naravno da svi žele graditi pasivne kuće jer žive u zdravijem ambijentu koji značajno manje zagađuje okoliš te troši energenata i pritom imaju drastično niže režije za grijanje i hlađenje", objasnio je Robert Schild.

Kroz razne prikazane primjere ispada da gradnja pasivne kuće ili rekonstrukcija postojeće košta od 120 do 223 eura po kvadratu više nego gradnja klasičnih zgrada, a profesor Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta kaže da je u Hrvatskoj gradnja pasivnih kuća 15 posto skuplja nego onih klasičnih.







Izvor: Jutarnji.hr